Istraživanja izdvajaju četiri stresna događaja u životu školskog djeteta:

- polazak u 1. razred

- prijelaz iz 4. u 5. razred

- upis u srednju školu

- upis na fakultet

Predmetna nastava postavlja veće zahtjeve pred djecu nego što su ih do tada imali. Uz to, u djetetu se pojavljuju i emocionalni problemi - rastanak s učiteljicom. Pune četiri godine djeca su bila usmjerena na tri osobe (učiteljica, vjeroučiteljica, učiteljica engleskog jezika), a sada će biti suočeni s desetak novih učitelja koje ne poznaju.

Veći problemi javljaju se kod djece:

- koja su slabiji čitači

- kojima je bila potrebna stalna pomoć pri radu (nisu još naučila samostalno učiti)

- koja nemaju automatizirane računske radnje

- koja nemaju razvijene radne navike

SLABIJI ČITAČI

Potrebno je razviti tehniku čitanja:

·        izabrati zanimljive sadržaje – stripovi, časopisi …

·        svaki dan čitati po nekoliko stranica

·        preporuča se čitati na glas

·        teže riječi treba pročitati, a ne preskočiti

·        prepričati pročitano

DJECA KOJA TREBAJU STALNU POMOĆ PRI UČENJU

Roditelji koji su pomagali djeci do 4. razreda, jer nisu naučila samostalno učiti, trebat će im još više pomagati jer su djeca nesigurnija, veća je količina gradiva i brži je tempo obrade nastavnih sadržaja.

Važno je da djeca:

·        samostalno prepričavaju ono što su naučila

·        zapisuju kratke bilješke iz sadržaja koje uče

·        traže pojašnjenja iz onoga što ne razumiju

·        redovito pišu domaće zadaće

·        ispunjavaju radne bilježnice

Roditelji  trebaju:

·        češće dolaziti u školu

·        razgovarati s razrednikom o eventualnim poteškoćama

·        razgovarati s predmetnim učiteljima

·        dobro je dolaziti u školu, iako se dijete dobro prilagodilo i nema problema s učenjem,  jer time pokazujete do vam je važan djetetov uspjeh

DJECA KOJA NEMAJU AUTOMATIZIRANE RAČUNSKE RADNJE

Ukoliko učenik nema automatizirane računske radnje imat će poteškoće u savladavanju sadržaja iz  matematike. Jedina pomoć je svakodnevno, uporno vježbanje oduzimanja, zbrajanja, tablice množenja i dijeljenja.

DJECA KOJA NEMAJU RAZVIJENE  RADNE NAVIKE

Često se radi o djeci koja su intelektualno jaka, brzo shvaćaju i s malo truda i učenja svladavaju nastavne sadržaje.

Predmetna nastava zahtijeva puno više rada zbog većeg broja predmeta i različitih učitelja od kojih svaki ima svoj način rada i svoje zahtjeve.

U takvoj situaciji dijete se, oko ne uči redovito, može početi „gubiti" u količini nastavnih sadržaja.

Istraživanja pokazuju da su podrška i pomoć roditelja u školskom učenju vrlo važni čimbenici školskog uspjeha. Važno je da roditelji pomognu djetetu steći naviku učenja.

Navika je učenjem stečen i relativno stalan oblik ponašanja u određenim uvjetima. Bez upornog ponavljanja i vježbe, nema razvijanja navika. Vježbom ona postaje čvršća i automatizira se.

Školsko učenje je prilično naporan i za mnogu djecu, ne baš lak zadatak. Dobro razvijene radne navike ga olakšavaju.

ŠTO JE POTREBNO?

- Osigurati stalni radni kutak.

- Osigurati stalno ili približno isto vrijeme za učenje i izradu domaće zadaće.

- Kontrolirati  izvršava li dijete školske obveze. To ne znači do ga treba stalno nadzirati i provjeravati jer ga time činimo nesigurnim. Dovoljno je pregledati kako je napravilo domaću zadaću, naučilo čitati … . Neka dijete samo kaže kako je naučilo.

- Na radnom stolu trebalo bi biti samo ono što je djetetu nužno za učenje, jer sve ostalo odvlači pažnju.

- Nakon učenja pospremiti stvari i složiti stvari za slijedeći dan.

- Inzistirajte da svoje knjige i bilježnice drži urednima. Zajedno pregledajte bilježnice. Neka  vam dijete pokaže što su učili.

- Važno je informirati se kod razrednika i ako je potrebno, kod predmetnih učitelja, o napretku djeteta.

- Djetetu treba pomoći da shvati  zašto uči jer ono često ne prepoznaje svrhu učenja. Tu im svrhu treba pojasniti jer nešto što je odraslima očito i jasno, djetetu nije. Školski sadržaji često su učenje nečega za djecu nerazumljivog i dalekog.

- Objasnite djetetu da uči za sebe, a ne radi drugih ili radi ocjene i da će „naoružan“ znanjem i vještinama lakše ostvariti svoje želje.

- Najbolji poticaj za učenje je interes za ono što treba naučiti. Ako ga dijete nema, ne treba mu povlađivati jer stjecanjem znanja moguće je te sadržaje učiniti bliskim i tako dijete postaje sve znatiželjnije. Ono o čemu ništa ne znamo ili znamo vrlo malo, ne može nas ni zainteresirati.

- Važno je svoja očekivanja uskladiti s mogućnostima i sposobnostima djeteta.

- Ako dijete ima poteškoća u učenju dobro je posavjetovati se s predmetnim nastavnikom, psihologom ili pedagogom.

NAPUTCI ZA UČENJE

Mnogi misle do je učenje nešto prirodno i da svatko zna učiti samo oko hoće.

Ipak, učenike treba naučiti kako najuspješnije učiti te to znanje pretvoriti u vještinu i naviku. Dobro je pridržavati se naputaka pri učenju.

Više o učenju pogledajte u prilogu za učenike Kako učiti?

Kako motivirati dijete na učenje ?